UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izmjene i dopune Zakona o izvršenju krivičnih sankcija koje je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, Federalna vlada utvrdila i u formi Prijedloga uputila u parlamentarnu proceduru, rezultat su potrebe usklađivanja postojećih rješenja sa Zakonom na državnom nivou koji uvodi značajne novine u izvršavanju krivičnih sankcija. Nova rješenja kreirali su, u skladu sa Evropskim zatvorskim pravilima, domaći i međunarodni eksperti u Vijeću Evrope u Strazburu, s ciljem da se u izvršenju krivičnih sankcija osigura maksimalno poštivanje ljudskih prava i sloboda. U skladu s tim, predmet federalnog zakona dopunjen je izvršenjem mjere pritvora, rada za opće dobro na slobodi i izvršenjem kazni za pravne osobe, što je predvidio državni zakon. Prava zatvorenika i pritvorenika najbolje ilustrira načelna odredba kojom je dopunjen postojeći zakon da “neće biti nametnuto ni jedno ograničenje koje nije predviđeno zakonom, nije nužno za ostvarivanje svrhe za koju je namijenjeno, nije učinkovito za ostvarivanje te svrhe i nije proporcionalno”. Pored toga, obaveza je Federalnog ministarstva pravde da osigura pristup i povjerljivu komunikaciju pritvorenika i osuđenih osoba s domaćim i međunarodnim institucijama i drugim institucijama ovlaštenim za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Novim zahtjevima i potrebama prilagođene su i odredbe koje se odnose na rad zatvorenika i korišćenje sredstava koje ostvare radom u zavodu, na pomoć zatvoreniku nakon otpusta na osnovu rješenja o uvjetnom otpustu, početak i računanje kazne zatvora, uvjete života i standarde smještaja zatvorenika i pritvorenika u zavodima, ishranu i njihovu zdravstvenu zaštitu, te nadzor Federalnog ministarstva pravde nad radom Sudske uprave u obavljanju poslova upućivanja osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora. Izvršenje mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečenih u kaznenom postupku, o čemu je bilo riječi u parlamentarnoj raspravi, regulirano je u međuvremenu Memorandumom o razumijevanju o pravnoj pomoći i službenoj saradnji u izvršavanju ovih mjera, koji su 22.5. ove godine potpisali entiteti i Distrikt Brčko i kojim je dogovoreno da će se mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, izrečene od bilo kojeg suda u BiH, izvršavati u psihijatrijskoj bolnici na Sokocu. U današnjoj raspravi je zaključeno da se odredbe o rukovođenju zavodima usklade sa Zakonom o organizaciji organa uprave (jer je riječ o sistemskom rješenju), što znači da je potrebno predvidjeti da je direktor zavoda rukovodeći državni službenik kojeg, na prijedlog federalnog ministra pravde, postavlja Vlada FBiH i za svoj rad i rad Zavoda odgovara Vladi FBiH, što je razlika u odnosu na rješenje koje je sadržavao Nacrt zakona. UREDBA O NAČELIMA ZA UTVRĐIVANJE UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE FEDERALNIH ORGANA UPRAVE I FEDERALNIH UPRAVNIH ORGANIZACIJA Budući da je stupanjem na snagu Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH prestala primjena Zakona o upravi u FBiH, kao i podzakonskih akata donesenih na osnovu njega, ukazala se potreba donošenja nove Uredbe o načelima za utvrđivanje unutrašnje organizacije federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija, usaglašene sa novim propisima, što je Vlada FBiH učinila na današnjoj sjednici. Ovim podzakonskim aktom, pored načela, utvrđuju se sadržaj pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, osnove za utvrđivanje organizacijskih jedinica i uvjeti za njihovo organiziranje, sistematizacija radnih mjesta, rukovođenje organom i organizacijskim jedinicama, saradnja u vršenju poslova, programiranje i planiranje i druga pitanja od značaja za izradu pravilnika o unutrašnjoj organizaciji federalnih organa uprave i federalnih upravnih organizacija. Ova uredba primjenjivaće se i na općinske i kantonalne sudove, a pravilnike o unutrašnjoj organizaciji treba uskladiti sa ovom Uredbom u roku od godinu dana od njenog stupanja na snagu. SREDSTVA ZA RAD EKONOMSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA Danas donesenom odlukom Vlada Federacije BiH je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike odobrila 90.000 KM sa posebnog budžetskog transfera namijenjenog radu i aktivnostima Ekonomsko-socijalnog vijeća u ovoj godini. Radi se o sredstvima neophodnim za rad ovog vijeća u prvoj polovini ove godine. O utrošku ovih sredstava ministarstvo je dužno tromjesečno izvještavati Vladu FBiH. SAGLASNOST NA FORMIRANJE SKUPŠTINE DIONIČARA “ELEKTROPRIJENOS BiH” Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku kojom je dala saglasnost na formiranje Skupštine dioničara/ akcionara kompanije “Elektroprijenos BiH” a.d. Banja Luka, koja je u vlasništvu Federacije BiH i Republike Srpske. Vlada je, ujedno, u ime FBiH, kao suvlasnika i dioničara, ovlastila premijera Ahmeta Hadžipašića za punomoćenika FBiH u Skupštini dioničara “Elektroprijenosa BiH”. SREDSTVA ZA OTPLATU OBVEZA “AIR BOSNE” Federalna vlada donijela je Odluku kojom se 600.000 konvertibilnih maraka, prikupljenih od putničke pristojbe – naknade za razvitak i unapređenje zračnog prometa u FBiH, prebacuju JP “Air Bosna”. Sredstva su namijenjena otplati obveza iz dva ugovora o financijskom leasingu i za otplatu dugoročnog sanacijskog kredita. O REALIZACIJI ZAKLJUČAKA PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Vlada FBiH je razmatrala i usvojila Informaciju o realizaciji zaključaka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u vezi sa provođenjem reformi u elektroenergetskom sektoru donesenih nakon parlamentarne rasprave o povećanju cijena struje. U Informaciji, koju je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, ističe se da su prestrukturiranje i privatizacija elektroenergetskog sektora usklađeni sa projektom Struja III Svjetske banke i direktivama Evropske unije. Realizacija Akcionog plana FBiH u elektroenergetskom sektoru je usko vezana sa prestrukturiranjem i modernizacijom rudnika u koju je svrhu formirana posebna komisija koja treba da pripremi usaglašavanje aktivnosti i definira prijedloge o načinu povezivanja rudnika uglja sa Elektroprivredom BiH. Planirano je da se u ovoj godini sačini plan socijalnog zbrinjavanja radnika koji će nakon ovih promjena biti višak i utvrdi koji će rudnici nakon modernizacije biti povezani sa Elektroprivredom BiH, koji će nastaviti rad kao samostalni subjekti ili će, zbog neperspektivnosti, biti zatvoreni. Elektroprivreda BiH je dužna sačiniti plan kreiranja budućeg korporativnog organizovanja sa rudnicima, kako bi se ovaj proces okončao u toku 2007. godine. Ove godine očekuje se nastavak aktivnosti na prestrukturiranju hidroelektrana u četiri supsidijarna privredna društva, kao i prestrukturiranje distributivnih područja u Federaciji BiH u supsidijarna društva za distribuciju i snabdijevanje električnom energijom. Federalna vlada se još ranije opredijelila da se u narednom periodu grade novi proizvodni elektroenergetski kapaciteti kako bi se dugoročno osigurala veća proizvodnja električne energije i povećala prodaja na regionalnom tržištu energije. Ovi su projekti od javnog interesa za Federaciju BiH pošto osiguravaju bolje pozicioniranje na tržištu električne energije, a izgradnjom novih kapaciteta stvaraju se pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta - stoji u danas usvojenoj Informaciji. O PROVOĐENJU ZAKONA O POSEBNIM PRAVIMA DOBITNIKA Nakon razmatranja, Vlada FBiH je usvojila Informaciju Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata koja se odnosi na provođenje Zakona o posebnim pravima dobitnika najvećih ratnih priznanja i članova njihovih porodica. U Informaciji se navodi da su dobitnici najvećih ratnih priznanja svrstani u tri grupe, tako da oni iz prve primaju mjesečno novčani dodatak od 278,8 KM, za dobitnike iz druge grupe mjesečna naknada iznosi 139,39 KM, a za one iz treće grupe 55,76 KM. U prvoj polovini ove godine, zaključno sa 14.6. ove godine, u Ministarstvo je stiglo ukupno 5.056 predmeta vezanih za ova prava, uz procjenu da će u narednom periodu stići još oko 600 predmeta što odgovara njihovom ukupnom broju od 5.600 korisnika. Do sada je doneseno 4.601 rješenje o ostvarivanju ovog prava, 230 predmeta je vraćeno na dopunu zbog nepotpune dokumentacije, dok je u 70 slučajeva zahjev za priznavanjem ovog prava, zbog neusklađenosti sa Zakonom, odbijen. U ovoj godini je, zaključno sa 1. junom, isplaćeno 4,37 miliona KM za 4.601 korisnika ovih prava. Očekuje se da će do kraja godine biti riješeno i preostalih 20 odsto očekivanih predmeta u zavisnosti od dinamike njihovog pristizanja. O RADU PILANA U FBiH U Informaciji koju je za današnju sjednicu Vlade FBiH pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije se ističe da, prema nezvaničnim podacima, na području Federacije BiH radi 858 pilana, kapaciteta 3.350.000 m3. Do kraja maja ove godine, resorno ministarstvo je izdalo 362 odobrenja za obavljanje djelatnosti rezanja drveta, iz čega je jasno da više od polovine, odnosno 496 pilana radi bez odobrenja za rad. Nadzor nad sprovođenjem Zakona o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta koji vrše federalni i kantonalni organi uprave nadležni za inspekcijske poslove, prema prikazu broja i sadržaja pregleda obavljenih po kantonima, ukazuje na nepravilnosti poput zaključivanja ugovora šumsko-privrednih društava o isporukama sirovina od pilana koje rade bez potrebnih odobrenja, kao i preprodaju drvnih sortimenata. Sve to opredijelilo je i zaključke koje je usvojila Federalna vlada, a koji imaju za cilj da se obezbijedi dosljedno poštivanje zakonskih odredbi u ovoj djelatnosti. Zaključeno je i da se na nivou Federacije oformi stručni tim koji će izvršiti reviziju spornih rješenja i predložiti način daljnjeg postupanja. SUGLASNOST ZA KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA Vlada FBiH je, danas donesenom Odlukom, dala suglasnost za korištenje četiri zemljišne čestice koje predstavljaju javno vodno dobro u Čulama kod Mostara za potrebe izgradnje prve faze Hidroelektrane “Mostarsko blato”. Na ovaj način stvaraju se uvjeti za pribavljanje građevinskih dozvola radi realiziranja projekta, koji ima prioritet kao novi proizvodni kapacitet. Odlukom je JP “Elektroprivreda HZ HB” obvezana da sve aktivnosti i zahvate na ovim česticama realizira u koordinaciji s JP “Vodno područje slivova Jadranskog mora” Mostar. INICIJATIVA ZA PRIKLJUČENJE HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG Podržavajući osnivanje Jadranske euroregije, Federalna vlada uputila je Hercegovačko-neretvanskom katonu, kao jedinom u FBiH koji ima izlaz na Jadransko more, sugestiju za pristup ovom institucionaliziranom modelu suradnje regionalnih i lokalnih vlasti. Protokol o Jadranskoj euroregiji potpisan ove godine u Italiji, a u ovu euroregiju trebale bi, uz Hercegovačko-neretvanski kanton, ući sedam talijanskih jadranskih regija, tri slovenske općine, sedam hrvatskih jadranskih županija, te u cijelosti Crna Gora i Albanija. Jadranska euroregija osniva se zbog međusobne zemljopisne upućenosti, te korištenja zajedničkih prirodnih resursa i prometnih veza, odnosno očuvanja Jadrana. KADROVSKA PITANJA Na osnovu prijedloga Komisije za provođenje ponovnog Javnog oglasa za prijedlog članova Nadzornog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Vlada FBiH je danas u ovo tijelo imenovala Antu Gavrana za predsjedavajućeg, te Anisu Mukić i Nerminu Eminović za članove Nadzornog odbora. * * *
|